Fotografije: Arhiva JU NP Krka
Kad ljetne gužve splasnu, a krajolik poprimi prve zlatne i bakrene tonove, Nacionalni park Krka pokaže jedno od svojih najljepših lica. Rijeka tada dobije drugačiji ritam, temperature budu ugodnije za boravak na otvorenom, a brojne pješačke staze i biciklističke rute pozovu posjetitelje na istraživanje krajolika bez žurbe.
Na sto devet četvornih kilometara zaštićenog područja izmjenjuju se sedreni slapovi, kanjoni, jezera, šume i krške visoravni, dok prirodnu baštinu nadopunjuju arheološki lokaliteti, srednjovjekovne utvrde, samostan na Visovcu, stare vodenice i suvremeni edukativni sadržaji.
Sedam Krkinih slapova
Krka je krška rijeka koja se neprestano mijenja. Od izvora do ušća njezin je tok oblikovao krajolik u kojemu je voda pokretač i graditelj životnih procesa. Sedra, prirodni fenomen nastao taloženjem kalcijeva karbonata u vodi, izgradila je sedam slapova koji rijeci daju njezin prepoznatljivi karakter: Bilušića buk, Brljan, Manojlovački slap, Rošnjak, Miljacka slap, Roški slap i Skradinski buk.
Skradinski buk mnogo je više od spektakularnog prizora: najveći i vodom najbogatiji slap na Krki najduža je europska sedrena barijera. Šetnja kružnom mrežom drvenih staza i mostova izgrađenih na njemu vodi kroz prostor u kojemu se prirodna i kulturna baština susreću na svakom koraku. Obnovljene vodenice podsjećaju na vrijeme kada je rijeka bila važan činilac u svakodnevnom životu ljudi, dok ostaci HE Krka pričaju priču o jednom od najvažnijih trenutaka u povijesti elektrifikacije Hrvatske: u kolovozu 1895. HE Krka puštena je u pogon samo dva dana nakon hidroelektrane na slapovima Niagare, izgrađene prema patentu Nikole Tesle. Hidroelektrana Krka prvo je postrojenje na svijetu koje je izmjeničnom strujom osvijetlilo jedan grad – Šibenik, čime je zauzela posebno mjesto u povijesti hrvatske i svjetske elektroenergetike.
Nedaleko od Skradinskog buka nalazi se ujezereni tok rijeke na kojemu je otok Visovac. Taj otočić usred Visovačkog jezera, sa samostanom i crkvom Gospe od Milosti, stoljećima je mjesto mira, tišine i duhovnosti.
Do njega se može doći i izletničkim brodom, što otvara sasvim novu perspektivu u upoznavanju krajolika.
Uzvodno od Visovca nalazi se Roški slap, okružen zelenilom i slikovitim kaskadama poznatima kao Ogrlice. Posebnu vrijednost tom lokalitetu daje kompleks obnovljenih vodenica, jedan od najatraktivnijih etnografskih lokaliteta u Dalmatinskoj zagori, koje svjedoče o tomu kako je nekada izgledao život uz rijeku. Iznad slapa nalazi se Oziđana pećina, pretpovijesni lokalitet s tragovima tisućljetne čovjekove prisutnosti na tom prostoru.
Krka pješice ili na dvama kotačima
Za one koji prirodu žele doživjeti aktivno Park je posebno zanimljiv. Uređene su čak dvadeset dvije poučno-pješačke staze, ukupne duljine 47 km, a biciklistima su na raspolaganju rute duge ukupno čak 388 km. One su podijeljene na MTB, cestovne i track rute, a polazišne točke nalaze se u Skradinu, Laškovici i Eko kampusu „Krka“ u Puljanima.
Jesen je za takav oblik istraživanja gotovo idealna. Umjesto obilaska najpoznatijih točaka u žurbi, može se odabrati vlastiti ritam: nekoliko kilometara lagane šetnje uz rijeku, nešto zahtjevnija biciklistička ruta na gornjem toku Krke ili istraživanje manje poznatih dijelova Parka, što može potrajati cijeli dan.
Kad se Krka gleda s rijeke
Izlet brodom tradicija je koja na Krki traje više od stoljeća: prvi izletnički brod zaplovio je od Roškog slapa prema Skradinskom buku još 1912. godine. Danas organizirane plovidbe omogućuju da se pojedini dijelovi Parka upoznaju iz sasvim drugačije perspektive, iz riječnoga kanjona i s površine jezera i same rijeke.
Gornji tok Krke
Ako je Skradinski buk najpoznatije lice Parka, gornji tok njegov je mirniji, intimniji dio.
Na gornjem toku Krke prirodna se baština posebno snažno isprepliće s tragovima čovjekove tisućljetne prisutnosti na tom prostoru. U surovom krajoliku dalmatinskog krša smjestio se Burnum, rimski vojni logor izgrađen na prijelazu iz stare u novu eru, od kojega su danas sačuvani lukovi zapovjedne zgrade i ostaci amfiteatra. U neposrednoj blizini nalazi se Manojlovac, najviši slap na Krki, s vidikovcima s kojih se pruža impresivan pogled na okolni krajolik.
Krka je stoljećima bila važan životni prostor, ali i prirodna komunikacijska i obrambena linija. U Puljanima se nalazi Eko kampus „Krka“, suvremeni edukacijski i posjetiteljski centar koji prirodu pretvara u učionicu. Arheološka i Prirodoslovna zbirka, Laboratorij prirode i Škola u prirodi namijenjeni su učenju kroz neposredan kontakt s prostorom, dok je kampus u cjelini polazište za istraživanje gornjeg toka Krke.
U njemu se nalazi i hostel Titius. U trinaest soba hostel može primiti do trideset osam osoba, a osim individualnih i višekrevetnih soba ima i sobe prilagođene osobama s invaliditetom. Gostima su na raspolaganju društveni prostori, kuhinja, blagovaonica, Wi-Fi i konferencijska dvorana, pa je hostel pogodan i za boravak obitelji, grupne posjete, edukacije i poslovna okupljanja.
Posebnost boravka u Titiusu je u tome što priroda tu počinje praktički na kućnom pragu: iz hostela se izlazi na mrežu pješačkih staza i biciklističkih ruta, a gostima je tijekom boravka omogućen i besplatan pristup lokalitetima gornjeg toka i Roškom slapu.
Krka za jedan dan ili za nekoliko dana?
Možda je najveća vrijednost Krke upravo u tome što ne traži jedan jedini način obilaska.
Možete doći na nekoliko sati i prošetati drvenim stazama Skradinskog buka. Možete sjesti na brod i rijeku pogledati iz perspektive vode. Možete krenuti biciklom prema gornjem toku. Možete provesti dan u Burnumu i Puljanima istražujući tragove Rimljana i suvremene edukativne sadržaje. Možete se spustiti prema Roškom slapu, prijeći Ogrlice i popeti se do Oziđane pećine. A možete i ostati nekoliko dana u hostelu Titius i dopustiti da vam se dnevni ritam prilagodi ritmu rijeke.
Nacionalni park Krka otvoren je tijekom cijele godine, a službene preporuke JU NP Krka upravo jesen i proljeće izdvajaju kao posebno ugodno vrijeme za uživanje u pješačkim stazama i biciklističkim rutama.
Krka se najbolje upoznaje kada vam se ne žuri.
