Početnu postaju istanbulske ture zazvonila je vožnja brodom Bosforom.
Jedan od najvažnijih strateških vodenih putova na svijetu, Bosfor je prirodni tjesnac između Crnog i Mramornog mora. Kako službeni podatci kažu, ova razdjelnica između dva kontinenta, Europe i Azije, pruža se dužinom od 32 kilometra, širine je 730-3300 metara i dubine 30-120 metara.
Dok nam je ljubazni i srdačni vodič Celil detaljno pričao o zanimljivoj arhitekturi, značaju zgrada, poznatih lica s reklama, glazbi, povijesti i razvoju Istanbula, dobili smo unutarnji poriv da skočimo u more jer su ugodna kolovoska temperatura, more i Istanbul činili svoje. No, valja znati da je u središtu bosforskog zaljeva kupanje naravno zabranjeno zbog velikog broja brodova i sveukupnog užurbanog prometa.
Uz ugodnog i inspirativnog vodiča, oduševila nas je ljubaznost Turaka! Turci su na glasu kao najgostoljubiviji narod na svijetu, puni poštovanja i srdačni prema strancima. Definitivno ima istine u tome. A gdje je dobra energija, osmijeh, pozitivno zračenje, tu je i dobra hrana. Tradicionalno, Turska ima jednu od vodećih svjetskih gastronomija, a ja nisam ostala imuna na baklave! Tradicionalne baklave, moderna baklava u umaku od mlijeka, baklava s pistacijama, bez srama mogu reći da je svaka dodala po kilogram mojoj kilaži, i neka je, vrijedilo je! Ispijanje turskog čaja predstavlja svakodnevnu tradiciju i naviku. Njegov okus me na prvu nije oduševio ali je izvrsno “sjeo” uz jednu novu baklavu, da neutralizira šećer.
A prije svih tih slastica, kraljevski smo jeli slana jela za jako malo novca. Na naše iznenađenje, predjela s više umaka od patlidžana, povrća, tijesta, glavna jela uz različite vrste ukusno začinjenog mesa i dodatke, nisu napravili visoke račune, što bismo pretpostavili za svjetsku metropolu kakva je Istanbul.
Između gozbi uz turske delicije, obišli smo najznačajnije lokacije i obilježja Istanbula.
Kao jedan od najranijih primjera građevina korištenih za vodu u Istanbulu, ističe se cisterna Şerefiye, za koju se, na temelju arhitektonskih karakteristika, vjeruje da je izgrađena za vrijeme vladavine Teodozija II (408. – 450.). Očaravajući posjetitelje poviješću dugom 1600 godina, cisterna Şerefiye spaja povijest s umjetnošću i tehnologijom koristeći, po prvi put u Turskoj, sustav kartiranja od 360°.
Druga cisterna, Basilica, ili izvorno, Yerebatan Sarnici, jedna je od veličanstvenih drevnih građevina Istanbula i nalazi se jugozapadno od Aja Sofije. Ovaj veliki podzemni rezervoar vode zove se “Cistern Yerebatan” zbog podzemnih mramornih stupova, a kako je na mjestu cisterne nekada bila bazilika, zovu je i cisterna Bazilika. Cisterna skriva 336 stupova, od kojih je svaki visok 9 m.
Neizostavna tema svakako su vjera i tradicija Turske. Svjetski poznata Aja Sofija, koju odavno priželjkujem posjetiti, zvanično je Velika sveta džamija. Nekadašnja pravoslavna crkva i muzej u Istanbulu, izvorno je izgrađena po naredbi bizantskog cara Justinijana I. Velikog. Gradila se od 408. do 415. godine i tada je bila najveća crkva na svijetu. Godine 1453., nakon pada Carigrada, pretvorena je u džamiju, a u međuvremenu je služila i kao muzej. Dana 10.7.2020. godine, muzej je, ukidanjem odluke iz 1934. godine, ponovo proglašen džamijom.
Kao poseban doživljaj Istanbula, definitivno preporučujem odlazak u Grand Bazaar – Kapali čaršiju! Turci su nevjerojatno sposobni prodavači, karizmatični, ljubazni i iskusni. Mirisni čajevi, voće i povrće, masline u različitim bojama i nevjerojatnog okusa, vreva, muzika, radost, luksuzna odjeća, turisti koji slikaju svaki kutak, suveniri – sve je tu, na tom nezaobilaznom mjestu u Istanbulu!
Hvala glavnom pokrovitelju Ministarstvo za kulturu i turizam Republike Turske i organizatoru TGA – Turska agencija za promociju i razvoj turizma!
Tekst: Andrea Drežnjak
Foto: turska.ba
