Općina Grosuplje nalazi se na jugoistočnom rubu slovenske prijestolnice Ljubljane, gdje završava Ljubljansko barje (Ljubljanska močvara) i počinje tipičan dolinski krajolik. Općina je poznata po bogatoj kulturnoj baštini i prirodnim ljepotama. Grosuplje je prilično novo selo, od Ljubljane udaljeno 15 minuta vožnje autocestom u smjeru Zagreba. Prvi zapisi u kojima se spominje ime Grosuplje datiraju iz 1136. godine, a arheološka istraživanja pokazala su da je to područje bilo naseljeno već 500. godine prije Krista. Najpoznatije arheološko nalazište na ovom području je Magdalenska gora iz halštatskog razdoblja. O ranoj naseljenosti ovih lokacija svjedoče mnoge ceste izgrađene još u rimsko doba, čiji se tragovi i danas otkrivaju. Grosuplje i njegova okolica popularni su za razne oblike rekreacije, posebice za planinarenje i biciklizam. Zaljubljeni svoju ljubav mogu potvrditi zaključavanjem lokota na mostu ljubavi preko rijeke Grosupeljščice.
Vodomčev gaj
Vodomčev gaj je uređeno prirodno područje izuzetne životinjske i biljne raznolikosti u kojem se isprepliću različiti tipovi staništa. U njemu su dom pronašle rijetke i ugrožene ptice, među kojima je i izvrsni ribič – vodomar.
Nasad potočarke ujedno je i učionica u prirodi u kojoj se posjetitelji osvješćuju o važnosti očuvanja prirode i biološke raznolikosti, a ovo okruženje ujedno nudi više nego dobrodošao odmor. U sklopu ture Vodomčevim gajem krećemo Stazom zelene rege, kružnom tematskom stazom bogatog prirodoslovnog sadržaja, koja spaja različite životne sredine koje Vodomčev gaj štiti i čuva. Duga je 900 m i vrlo je zanimljiva za predškolsku i školsku djecu, obitelji i sve ljubitelje prirode. Posjetiteljima u posebnom sjećanju ostaje bliski susret s pticama prilikom prstenovanja.
Županova špilja
Županova špilja poziva u raskoš podzemnog svijeta koji je tisućljećima stvarala kraška voda. Otkrio ju je 1926. godine Josip Perme, župan tadašnje općine Šentjurij pri Grosuplju, pa joj otuda i ime. Posjetitelji mogu vidjeti 7 podzemnih dvorana bogato ukrašenih prekrasnim stalaktitima. Špilja je duga 710 metara, a moguće ju je posjetiti u pratnji vodiča. Za obilazak preporučujemo kvalitetnu planinarsku obuću i toplu odjeću.
Danas je ulaz uređen kroz dvoranu Ledenica, koja je okolnim stanovnicima poznata već nekoliko stoljeća. Opisao ju je i J. V. Valvasor u svojoj knjizi Slava vojvodine Kranjske iz 1689.godine. Mještani su ga vjerojatno koristili kao skrovište za vrijeme turskih provala, a kasnije i za skladištenje leda i hrane tijekom ljetnih mjeseci. Ledenica ljeti nudi izvrsno osvježenje jer temperatura u donjem dijelu špilje doseže svega 6 °C.
Magdalenska gora
Magdalenska gora leži sjeverno od Grosuplja. Njezin dominantan položaj značio je odličan komunikacijski, obrambeni i gospodarski položaj za starosjedioce, tako da njezino naseljavanje datira još iz starijeg željeznog doba.
Bogata arheološka baština, iskopana iz brojnih grobova grupiranih u velike humke, svjedoči o više od 1000 godina naseljenosti Magdalenske gore. Najvrjedniji i najočuvaniji nalazi potječu iz željeznog doba. Najvažniji predmeti su: brončana vedra, oružje i druga vojna oprema, razne kopče i ukrasni nakit. Ukrasna pločica u obliku četverokrakog križa s konjskim glavama osnova je grba općine Grosuplje.
Mit: Ajdje na Magdalenskoj gori
Nekad su na Magdalenskoj gori živjeli ajdje. Bili su to veliki, jaki ljudii. Imali su kamenolom u Paradišču, lomili su kamenje i na ramenima ga nosili na planinu gdje su sagradili svoj dvorac. Zatim su napustili dvorac i otišli. Ubrzo su izumrli. Kamenoloma danas više nema jer ga je uništila autocesta.
Na Magdalensku goru došao je novi narod koji je imao ogroman broj konja. Cijela dolina bila ih je puna. Gradili su nove zgrade, nove nastambe od istog kamenja kao i njihovi prethodnici. I oni su također otišli i više se nisu vratili.
Kamenje koje su ajdje prenijeli na Magdalensku goru i danas je ugrađeno u crkvu sv. Magdalene i još ga uvijek možemo vidjeti. Ljudi su počeli pričati da su prije svog odlaska ajdje zakopali zlatno tele, jer su se očito planirali vratiti u ove krajeve. Mnogi su tragali za ovim blagom i pri tom su prekopali cijelo brdo. Spavali su pod šatorima nekoliko mjeseci, no ništa nisu našli. Neki se još uvijek nadaju da se na ovoj lokaciji nalazi blago, no nije poznato je li tamo netko kopao u zadnje vrijeme.
Tabor nad cerovim
Tabor nad Cerovim jedna je od rijetkih utvrda u Sloveniji izgrađena za obranu od Osmanlija koja je preživjela do danas. Sagrađena je krajem 15. stoljeća na slikovitom brežuljku, u neposrednoj blizini Županove špilje. Svojom veličinom spada u manje utvrde. Crkva posvećena sv. Nikoli sagrađena je oko 13. stoljeća, najvjerojatnije na ostatcima rimske utvrde. Krajem 15. stoljeća težaci su oko nje podigli zid za zaštitu od turskih provala. Osim za zaštitu, utvrda je služila i za skladištenje hrane i drugih vrijednosti kmetova. U pisanim izvorima crkva sv. Nikole prvi put se spominje 1526. godine, no, njen romanički stil upućuje na to da je sagrađena u 13. stoljeću. Unutrašnjost crkve sv. Nikole ukrašena je freskama s početka 16. stoljeća. Posebna je atrakcija slavolučni zid bogat freskama, rad grupe Tomaža iz Senja. Nakon adaptacije, Tabor nad Cerovim postao je jedan od najvažnijih kulturno-povijesnih spomenika u Sloveniji.
Radensko polje sa žabljom kućicom
Jugoistočno od Grosuplja nalazi se značajni krajobraz Radensko polje u kojem se nalazi i slikovito kraško Radensko polje. Na površini od četiri četvorna kilometra nalazimo sve fenomene karakteristične za kraško polje. Poljem razigrano teku tri vode. Zanimljiv kraški fenomen sa svojom dvostrukom funkcijom predstavlja estavela ili narodski retja. Kad započne poplava, ove udubine ponašaju se kao izvori, a kad se voda povuče, djeluju kao ponori. Za velikih kiša, kada voda pređe rubove retja i špilja, Radensko polje se pretvara u veliko jezero, usred kojeg se uzdiže tajanstveni kraški otok Kopanj. Vode koje prodiru u složeni sustav podzemnih tunela u Radenskom polju vraćaju se na površinu u obliku izvora rijeke Krke.
Najveću vrijednost Radenskom polju daju vlažne livade. One su stanište brojnih ugroženih biljaka i životinja kao što su sibirska perunika, močvarni tulipan, močvarna kukavica, močvarni svizac i druge. Kraški močvarni svijet dom je i mnogim vrstama životinja, kukaca i vodozemaca, uključujući i čovječju ribicu (Proteus anguinus). Raznolikost polja upotpunjuju brojne vrste ugroženih ptica, leptiri, šišmiši, kraški ovčari i dr.
Na otoku, neposredno uz izvor kraškog potoka nazvanog Šica, nalazi se još jedna atrakcija značajnog krajobraza Radensko polje. To je Žablja kućica, prvi centar za zaštitu prirode u Sloveniji. U njemu, uz pomoć raznih interpretacijskih sredstava, možemo upoznati živu i neživu prirodu Radenskog polja i najskrovitije kutke ovog prirodnog kraškog bisera.
Turizem Grosuplje
Adamičeva cesta 15
1290 Grosuplje
01 786 25 74
www.visitgrosuplje.si
[email protected]
FB: Turizem Grosuplje
IG: @visitgrosuplje
